Nasilno postupanje prema migrantima
Međunarodna nevladina organizacija za ljudska prava Amnesti Internešnal svake godine objavljuje izvještaj o stanju ljudskih prava u svijetu i u pojedinačnim državama.
Prema zvaničnim podacima, broj ljudi koji je pokušao ući u Hrvatsku iz susjednih zemalja povećao se za 70 odsto u odnosu na prethodnu godinu, s preko 65.000 ulazaka zabilježenih do novembra, navodi AI u izvještaju.
Humanitarne organizacije dokumentovale su nastavak nasilnog vraćanja migranata i izbjeglica, uključujući nezakonita kolektivna protjerivanja, fizičko nasilje te policijsko ponižavanje i krađu.
Odbor za eliminaciju rasne diskriminacije (CERD) u oktobru je zatražio da Hrvatska prestane sa kolektivnim protjerivanjem i nasilnim vraćanjem migranata i istragu o prekomjernom korištenju sile protiv migranata i izbjeglica.
Tužbe protiv novinara
Što se slobode izražavanja tiče, AI navodi da se novinari koji istražuju organizovani kriminal i korupciju i dalje suočavanju sa raznim oblicima maltretiranja, uključujući i tzv. strateške tužbe protiv javnog učestvovanja (SLAPP).
AI prenosi podatak Hrvatskog novinarskog društva (HND) o 945 SLAPP tužbi protiv urednika i novinara koje su većinom podigli javni funkcioneri.
S tim u svezi, AI podsjeća da je u decembru vlada usvojila Nacionalni plan za razvoj kulture i medija za period od 2023. do 2027. koji uključuje konkretne mjere za rano otkrivanje i odbacivanje SLAPP tužbi.
Kleveta, navodi AI u izvještaju, ostala je krivično djelo. Organizacija takođe navodi da je Ministarstvo kulture i medija u maju predložilo nacrt zakona koji, između ostaloga, omogućuje izdavačima i urednicima da bez objašnjenja odbiju objaviti izvještaje novinara i nalože im otkrivanje novinarskih izvora.
HND smatra da bi taj zakon ozbiljno ugrozio novinarsku slobodu i podstakao medijsku cenzuru. Međunarodna federacija novinara pozvala je vladu da “ponovo razmotri” taj prijedlog.
Dostupnost abortusu
U izvještaju takođe stoji da u Hrvatskoj i dalje postoje značajne prepreke u pristupu seksualnim i reproduktivnim zdravstvenim uslugama i informacijama. Rašireno je odbijanje ljekara i klinika da izvode abortus zbog priziva savjesti, a zahvat je posebno ograničen u ruralnim i ekonomski nerazvijenim područjima, ističe AI.
Porodično nasilje i dalje je sveprisutno, a vlada je u junu objavila niz mjera za borbu protiv nasilja nad ženama. Te mjere uključuju i amandmane u krivičnom zakonu u kojem je femicid klasifikovan kao posebno krivično djelo, a pooštrene su i kazne za silovanje.
Ženske organizacije su pozdravile te mjere te traže da vlada usvoji sveobuhvatni nacionalni plan za sprečavanje i borbu protiv svih oblika nasilja nad ženama u skladu sa Istanbulskom konvencijom. Od Hrvatske je Savjet Europe u junu zatražio da poveća broj skloništa za žene i pruži ostalu pomoć žrtvama porodičnog nasilja.
AI se u izvještaju osvrće i na žrtve silovanja tokom rata koje se suočavaju sa brojnim preprekama u ostvarivanju svojih prava, tj. u podnošenju zahtjeva da im se prizna status civilnih žrtava i pravo na socijalne beneficije.
Diskriminacija Roma i Srba
AI se poziva na organizacije za građanska prava koje upozoravaju da su žrtve primorane priložiti golemu i teško dostupnu dokumentaciju te izjave svjedoka. Neke podnositeljice, navodi AI, nepravedno su odbijene jer se sumnjalo da su povezane sa srpskim paravojnim jedinicama ili je počinilac bio pripadnik hrvatskih snaga.
Romi su i dalje izloženi velikom siromaštvu i žive u teškim uslovima u odvojenim četvrtima i neformalnim naseljima bez adekvatne infrastrukture.
AI, pozivajući se na CERD, piše da su Romi i Srbi i dalje izloženi rasnoj diskriminaciji, posebno u obrazovanju i zapošljavanju.
U poglavlju koji se odnosi na pravo na zdravu okolinu, AI piše da je usprkos napretku i dobrom potencijalu u pogledu obnovljivih izvora energije Hrvatska i dalje uveliko zavisna o fosilnim gorivima.
Ipak, navodi AI, hrvatski cilj da do 2030. udio obnovljivih izvora energije naraste na 36,4 odsto ambiciozan je i veći od zadatog cilja EU-a od 32 odsto.
