Radić: Hrvatska odluka o vojnom roku motivisana regionalnim odnosima

„Odluka Hrvatske da se vrati na koncept oružanih snaga u punom formatu je politička. To nije nešto što je vezano za NATO nego se može jedino staviti u kontekst regionalnih odnosa. Zvanični Zagreb je time pokazao da želi puni vojni potencijal i mogućnost razvoja masovnih snaga u ratu“, rekao je Radić agenciji Beta.

Hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić izjavio je juče da će obavezni vojni rok u toj zemlji biti uveden od 1. januara i da će trajati dva mjeseca.

Radić je rekao da se u Srbiji još od 2017. godine priča o takvoj mogućnosti, i da je tu temu u opticaj uveo lično predsjednik Aleksandar Vučić, ali da do sada nije donijeta ključna odluka o tome niti je omogućena pravna konstrukcija za tako nešto.

“Sada su nas Hrvati pretekli i to je nešto što je deo regionalnog nadmetanja i gradnje vojnih potencijala. Kontekst rata u Ukrajini jeste zaista vratio tu ideju o jačanju vojnih potencijala, ali tu se uglavnom misli na jačanje postojećih profesionalnih sastava. Ovo je nešto drugo i tiče se obnove opšte vojne obaveze koja treba da omogući popunu masovne vojske ratnog razvoja“, rekao je Radić.

On je istakao da je odluka da vojni rok u Hrvatskoj traje samo dva mjeseca posljedica kompromisa da se riješi određeni problem ali da se ne optereti javno mnjenje.

„Razni su pogledi na to koliko vojni rok treba da traje. Ako želite vojsku samo za popunu rezerve, onda može da traje i dva mjeseca. Za potpuno osposobljenog vojnika mora više od toga, od četiri do šest mjeseci, pa možda i duže. Ali pitanje je i kako će javno mnjenje to da izdrži. Međutim, kod nas nije bilo ozbiljne javne rasprave u kojoj bi učestvovala zainteresovana stručna javnost već svi samo ponavljaju ono što političari kažu“, rekao je Radić.