Dobričanin: Spremni na dogovor ako nam rekonstrukcijom Vlade budu ponuđena ministarska mjesta

Dobričanin je za Portal RTCG kazao da je UCG pokazala ozbiljnost i principijelnost prilikom pregovora o sastavu 44. Vlade te joj niko ne može prigovoriti da je stavila partijski interes ispred interesa građana. Poručio je da su u njegovoj partiji svjesni da je srž demokratije dijalog i kompromis.

“Ukoliko današnja parlamentarna većina smatra da ovi principi mogu biti ispoštovani spremni smo za dogovor. Važno je da se prekine sa skandalima, da se vodi ozbiljna borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, da se prestane sa raspoređivanjem kadra DPS na najodgovornije funkcije i da se radi odgovoran državni posao bez samoreklamerstva”, kazao je on.

Na pitanje da li očekuje da Demokratska Crna Gora izađe iz Vlade nakon ispunjavanja IBAR-a, on je kazao da su Demokrate ozbiljan politički subjekt koji je već izvjesni vremenski period u medijima suptilno najavljivao sve što se danas događa.

“Ovaj politički sukob je eskalirao izborom v.d. direktora Uprave policije što je značajno destabilizovalo i samu Vladu i parlamentarnu većinu iako se pokušava sa “glasnogovorničkim” saniranjem štete od strane pojedinih iz ovih struktura. Poznavajući dobro veliki broj članova Demokrata veoma je moguće da se, nakon dobijanja IBAR-a, dogodi da oni odbiju dalju podršku Vladi, ali to u principu najviše i zavisi od daljeg ponašanja članova Vlade iz PES-a koji su oštrom retorikom i izazvali pojedine reakcije Demokrata”, kazao je Dobričanin.

Lider UCG smatra da Crna Gora izgleda više treba Evropskoj uniji nego EU Crnoj Gori.

“Barem se tako mogu tumačiti posljednje izjave nekih EU zvaničnika. Naša spremnost za ulazak u EU je više u teoretskom domenu, a što se praktičnog tiče moramo se polako mijenjati ako nam je to cilj”, kaže on.

Prethodnih nekoliko godina, kako je rekao, EU nije pokazala veliki integrativni potencijal, koji je naročito doveden u pitanje nakon događaja u Ukrajini.

“To je i razlog sve energičnije stava zvaničnika EU za proširenjem na zemlje Zapadnog Balkana koji su ostale po strani u procesu intenzivnog širenja ka Jugoistočnoj Evropi odnosno ka granicama Rusije. Danas, nakon upornog odbijanja preostalih balkanskih zemalja da se integrišu, u strahu od nekakvog “proruskog” uticaja, sve je više glasova o mogućoj integraciji u narednih par godina”, smatra on.

Pred nama su, kako navodi, izazovi ispunjenja uslova, a što se tiče ulaska u EU, nije siguran koliko to zaista i zavisi od nas samih.