Da li je dobro prepustiti se bijesu ili tako samo pogoršavamo stvar

Dugo vremena, psiholozi su vjerovali u „teoriju katarze“ ili ideju da je bolje osloboditi negativne emocije nego ih zadržati. Ali još 2002. godine, profesor Bušman je objavio studiju koja dovodi u pitanje tu logiku.

Pokazao je da kada ljudi izraze bijes, kao što je udaranje u boksersku vreću, postaju samo još više ljuti i agresivniji. To nije dobro, jer istraživanja pokazuju da je ljutnja povezana sa različitim mentalnim, a možda čak i fizičkim zdravstvenim problemima.

Ponašajte se onako kako biste željeli da se osjećate

Sjeciranje frustrirajućeg razgovora ili uvrede koja vam je nanijeta, može da podstakne ruminaciju – psihološki termin za fiksiranje na negativne misli i osjećanja iz prošlosti – i dodatno uveliča srazmjerno neznatnu frustraciju, napominje Džesi Kugl, profesor psihologije na Državnom univerzitetu Floride koji proučava bijes.

Ni jedno ni drugo nije zdravo. Zaista, studija o strategijama suočavanja sa psihološkim problemima tokom pandemije iz 2020. godine, otkrila je da je dopuštanje da nas obuzmu negativne emocije povezano sa lošijim mentalnim zdravljem, dok se činilo da taktike poput prihvatanja, šale i pozitivnog preoblikovanja situacije poboljšavaju osjećaj ličnog zadovoljstva.

„Trebalo bi da se ponašate onako kako biste željeli da se osjećate“, kaže profesor Kugl. Za većinu ljudi to znači da pokušaju da prevaziđu bijes, umjesto da se zaglave u njemu.

Bušmanova novija istraživanja ukazuju da su umirujuće prakse kao što su meditacija, joga i duboko disanje bolje u raspršivanju bijesa nego da „izduvamo bijes“. Cilj bi trebalo da bude smanjenje, a ne povećanje uzbuđenja, kaže Bušman.

Čak i trčanje, na koje mnogi ljudi gledaju kao na neku vrstu terapije, previše podiže uzbuđenje da bi bilo efikasno sredstvo za suzbijanje bijesa. „Trebalo bi da idete na trčanje jer je dobro za vaše zdravlje“, ali ne zato što će vas natjerati da se smirite i izduvate bijes, napominje Bušman.

Problem je u tome što kada smo ljuti, čini nam se da se bolje osjećamo ako se izvičemo i izbjesnimo, nego ako dišemo duboko. Profesor Bušman je to vidio u svom istraživanju. Iako aktivnosti poput udaranja u vreću zapravo ne smanjuju bijes, „75 odsto ljudi kaže da se poslije toga osjeća bolje“.

Isto često važi i za davanje oduška tako što ćemo se izjadati prijatelju, dodaje prof. Kugl. Sjajan je osjećaj kada neko potvrdi naš pogled na problem, posebno kada se složi da smo u pravu, a da je kreten koji nas je ‘isjekao’ na kružnom toku kriv.

Da li je stvarno toliko pogrešno dati oduška bijesu

Bušman kaže da nije uvijek loše skinuti teret sa srca. Razgovor o negativnim emocijama sa ciljem razumijevanja zašto vas nešto muči i kako da bolje reagujete u budućnosti, na primjer sa terapeutom, može biti od koristi.

I ne morate da budete krotki da biste izbjegli bijes, kaže prof. Kugl. Kada vam je neko zaista nanio nepravdu ili ste se naišli u nepovoljnoj situaciju koju možete da promijenite, u redu je da progovorite o tome.

Davanje oduška bijesu postaje beskorisno, napominje Kugl, kada su nam pobude podle – kada samo pokušavamo da nekoga nagrdimo, umjesto da se osjećamo bolje – ili kada ponovo bijesnimo zbog istih stvari kao desetinu puta ranije, ostajući zaglavljeni u tom prošlom bijesu bez pokušaja da ga prevaziđemo.

I osoba koja sluša naše jadanje je takođe važna. Jedno istraživanje iz 2023. pokazalo je da su se ljudi sa velikim brojem društvenih veza često osjećali gore kada su dali oduška svojoj ljutnji, dok su se oni sa manjim krugom prijatelja osjećali bolje.

To može biti zato što ovi ljudi stupaju u kontakt sa velikim brojem ljudi, među kojima ima mnogo onih koji im ne prijau, dok su ljudi sa manje društvenih kontakata selektivniji prema svojoj publici i načinu na koji govore o svojim problemima, pretpostavljaju autori.

Kako da se efikasnije oslobodimo bijesa

Kada osjetite da ste se zaglavili u živom pijesku ljutnje i bijesa potražite zdravije strategije suočavanja. Ako joga i meditacija nisu nešto što biste praktikovali, pokušajte da brzo promijenite perspektivu.

Bušmanovo istraživanje podržava tehniku „odleti na zid“, koja savjetuje ljutite ljude da zamisle sebe kao treću stranu koja posmatra situaciju koja ih je naljutila. Studija iz 2019. takođe je otkrila da je zdravije tražiti širu perspektivu u negativnoj situaciji – pomislite: ne mogu uvijek da dobijem ono što želim – nego da se fiksirate na najsitnije detalje.

I suprotno staroj školi, psihološka mudrost „izvuci se“, prema istraživanju Majkla Andersona, profesora kognitivne neurologije na Univerzitetu Kembridž u Velikoj Britaniji, potiskivanje negativnih misli ponekad može pomoći da one postanu manje bolne.

U istraživanju iz 2023. godine, profesor Anderson i njegove kolege su otkrili da kada ljudi pokušavaju da izbjegnu razmišljanje o stvarima zbog kojih su uplašeni ili uznemireni, njihovo mentalno zdravlje se poboljšava. Efekti su bili posebno pozitivni za ljude sa ruminativnim stanjima poput anksioznosti.

Iako se njegova studija nije posebno bavila davanjem oduška i bijesom, Anderson kaže da bi se isti princip mogao primijeniti. „Obrađujući, razrađujući i raspravljajući o nečemu, rizikujete da tu stvar učinite tako nezaboravnom i toliko povezanom sa čitavom gomilom drugih misli da je mnogo teže regulisati“, napominje profesor. „Ako su stvari van vaše kontrole, ili su dosadne, ali nisu posebno važne, zaboravite ih. Prosto ih samo isključite.”

I na kraju, nemojte potcjenjivati uticaj gladi – to jest, više se ljutimo kad smo gladni. Nauka kaže da je to pravi fenomen. Zato, sljedeći put kada osjetite da vam se približava nalet bijesa, razmislite o tome da nešto prezalogajite i nekoliko puta duboko udahnete.