Duhoklonuće – najbolja nova srpska riječ

Prohujak, smućak, beztebnost, lasnolomna i mnogobrojne druge riječi, našle su se na listi odabira za najbolju novu riječ srpskog jezika. Pobijedila je riječ duhoklonuće, autorke Dragane Albijanić iz Subotice, koja ne krije zabrinutost za srpski jezik, zbog nepotrebnih tuđica koje ga sve više osiromašuju.

„Razmišljala sam o tome, koje su se to tuđice uvrežile, ustalile u srpskom jeziku, a da mi za njih možemo naći odgovarajuću jednu srpsku riječ i jednostavno mi se nametnula riječ depresija sa svim svojim silnim značenjima. Pokušala sam da nađem jedan srpski izraz koji u sebi sažima suštinu tog stanja, tako da sam pokušala da spojim i tačno značenje, suštine tog stanja depresija i zvučanje koje nije nebitno, dakle da se zvučanje uklapa u duh srpskog jezika”, objašnjava Dragana.

Opstanak jezika u savremeno doba je veliki izazov za društvo, ali i profesore književnosti. Svakodnevna briga o srpskom jeziku je zadatak svih, saglasna je struka, ali i građani.

“Sve je ovo pokrenulo na neki način narod da razmišlja našim jezikom. Mnogi se prebacuju pa razmišljaju kako se to kaže na engleskom. Mislim da je ovo lijepo, zato što kad mi našoj djeci u nižim razredima kažemo depresija, oni možda ne znaju šta je, ali kad vi nekom kažete da je duhom klonuo, njemu je jasnije šta je to”, navodi Ljudmila Vuković, profesorica srpskog jezika.

Građani su saglasni da je dobro da tražimo riječi koje su adekvatne, odnosno bliže našem jeziku i da ima mnogo boljih i ljepših riječi koje mi ne koristimo.

U okviru mnogobrojnih manifestacija i projekata, Društvo za srpski jezik i književnost Srbije, svakodnevno se bori za očuvanje jezika.

Zahvaljujući manifestaciji „Mart, mjesec srpskog jezika”, prošle godine, za najljepšu riječ u srpskom jeziku, izabrana je riječ praskozorje.

Najbolje nove srpske riječi

Kako stoji na sajtu „Mala biblioteka“ iz Londona, takmičenjem za najbolju novu srpsku riječ žele da podstaknu i javni razgovor o vrijednostima riječi koje govorimo.

Među prvih deset riječi sudijskog glasanja našle su se riječi: 1. Duhoklonuće, 2. Prohujak, 3. Prikačica, 4. Smućak, 5. Susramlje, 6. Otkazniti, 7. Lasnolomna, 8. Uzrenje, 9. Premisliti, 10. Opazica.

Prvonagrađena riječ duhoklonuće, koju je osmislila Dragana Albijanić, zamjena je za reč depresija koja je latinskog porijekla, mada je u srpski jezik najvjerovatnije ušla i ustalila se preko engleskog jezika (depression), pa bi se moglo reći da je zamjena za ovaj anglicizam, navodi Albijanićeva. Riječ je kovanica dvije srpske riječi: duh + klonuće (klonulost) i donekle inspirisana ruskom riječju upádok koja je u standardnom rečniku prevedena kao: opadanje, slabljenje, propadanje, dekadencija, a takođe je u rječniku navedena kao jedna od ruskih riječi kojom se može prevesti riječ depresija [depresija ž. – depréssiя; upádok].

S obzirom na to da se sa psihološkog aspekta suština depresije objašnjava kao gubitak volje za aktivnostima, klonulost duhom, a slično tumačenje ima i staroslovenska riječ uninije koju Sveti Oci protivstavljaju riječi depresija u značenju čamotinja, klonulost, mrzovolja duha…, riječ duhoklonuće, u smislu (o)padanja duhom, klonulosti duhom, dobra je zamjena za ustaljenu riječ depresija.

Reč prohujak, koju je poslala Maša Antonijević iz Jagodine, zamjena je za riječ flešbek – trenutak iznenadnog izranjanja minulog trenutka u svijesti pojedinca; prohujali trenutak. Složenica flešbek nam govori da je riječ o iznenadnom procesu (flash – blic, munja) koji čovjeka vraća u prošlost (back – nazad, natrag), što je sadržano u prefiksu prohuj- od riječi prohujalo. Ovaj prefiks, takođe, onomatopejski dočarava proces o kome govori. Ostatak riječi dala je riječ trenutak koja ponovo ukazuje da je riječ o procesu koji nastupa u trenu, kao i da se radi o nekom (minulom) trenutku.

Prikačica, koju je predložio Miloš Mićović iz Beograda, trebalo bi da zamijeni anglicizam attachment. Mićović u obrazloženju navodi da ovu nametnutu englesku riječ sva naša djeca redovno koriste, ali da nemamo prava da ih kudimo zbog otuđenja od maternjeg jezika, kada „niko od nadležnih nije ni malim prstom mrdnuo za spasenje poljuljanih temelja srpskog jezika i kulture“. Da se više ne bismo šetali širinom tuđih jezičkih polja, odakle ćemo često ubrati poneku naizgled primjerenu stranu riječ, trebalo bi zastati na međi i budućim naraštajima sačuvati bogatstvo maternjeg jezika. „Upravo zbog toga, moja precizno odmjerena srpska riječ prikačica, postaje mnogo bitnija od pukog prevoda nepoželjne tuđice“, ističe Mićović.

Glasovi javnosti

Prema glasovima javnosti, duhoklonuće je takođe izabrano kao najbolja riječ, a na drugom mjestu se našla riječ bestebnost, Marte Mladenović iz Beograda, koja ne znači nedostajanje, već stanje bez jedne određene osobe. A treće mjesto je zauzela riječ beznemož, Vuka Mašića iz Novog Beograda, kao zamjena za masthev (must-have) – nešto što se mora imati, bez čega se ne može.

Kako je nastala Mala biblioteka

Sve je počelo 2000. godine, u kripti crkve Sveti Sava u Londonu, osnivanjem prave dječje biblioteke sa dvije hiljade knjiga, filmskih i muzičkih nosača, zahvaljujući prilozima sugrađana, crkve i drugih dobrotvornih izvora. Ubrzo shvataju da je neophodno razmišljati o pokretnoj, elektronskoj biblioteci.

Zahvaljujući razvoju tehnologije u periodu od 2007. do 2009. okupili su saradnike i programere, koji su im pomogli u osmišljavanju veb-stranice, tehnologije i sadržaja, kao i manji tim u Beogradu koji se bavio pripremom i razvojem sadržaja, snimanjem zvuka, kao i pravnom saradnjom sa piscima. Bavili su se pripremom knjiga, igrica, pjesmama i samom korisničkom tehnologijom i pristupom. Već 2012. godine Mala biblioteka je korišćena u više od sto zemalja.

Godine 2011. Mala biblioteka dobija Zmajevu nagradu za poseban doprinos širenju srpskog jezika i književnosti.