dugotrajni stres ima negativne posljedice
Kako postaviti granicu između privatnog i poslovnog života
Kako postaviti granicu između privatnog i poslovnog života
Dr Mirna Koričan Lajtman, gostujući u podkastu „psihologija„, objašnjava da stres kratkoročno može biti pozitivan, motivisati nas i povećati produktivnost, ali dugotrajni stres ima negativne posljedice.
Ključno je prepoznati optimalan nivo stresa, onaj koji podstiče produktivnost, i biti svjestan kada on pređe granicu i postane štetan.
Jedan od važnih elemenata u upravljanju stresom je razvijanje odgovarajućih strategija suočavanja.
Šta znači koristiti dobre strategije? – Dobra strategija je kako za koga, kaže dr Koričan Lajtman, naglašavajući da svako mora da pronađe metode koje mu najviše odgovaraju.
“Bilo da se radi o tehnikama disanja, tehnikama vođenja dnevnika, planiranju ili ukrštanju lista obaveza ili možda vizuelizaciji”, objašnjava ona.
Vizuelizacija, na primjer, pomaže u pripremi za stresne situacije.
“Vizuelizovaću situaciju u kojoj se nalazim, sastanak sa šefom, pregovaranje o plati, ručak sa članovima porodice – i tako se kognitivno pripremiti i odigrati sve scenarije”, dodaje doktorka.
Međutim, nisu sve strategije efikasne za sve.
“Nekome trčanje pomaže, a nekima i uzima danak jer nisu ti tipovi”, objašnjava Koričan Lajtman i naglašava važnost poznavanja sopstvenih granica i potreba.
Ključno je prepoznati trenutak kada stres postaje previše intenzivan i odabrati pravu strategiju za borbu protiv njega.