Klimatske promjene usporavaju planetu: Naučnici otkrili zašto su dani sve duži i kakve to posljedice ima

Topljenje polarnog leda uzrokovano globalnim zagrevanjem mijenja brzinu Zemljine rotacije i povećava dužinu svakog dana, u trendu koji će se ubrzati tokom ovog vijeka, dok ljudi nastavljaju da proizvode zagađenje koje zagrijava planetu, tvrdi se u studiji objavljenoj u ponedjeljak u Zborniku radova američke Nacionalne akademije nauka.

Promjene su, na prvi pogled, male – riječ je o milisekundama dnevno – ali u našem svijetu visoke tehnologije, hiperpovezani svijet ima važan uticaj na računarske sisteme na koje se oslanjamo, uključujući GPS.

To je još jedan znak ogromnog uticaja koji ljudi imaju na planetu.

“Ovo je svjedočanstvo ozbiljnosti klimatskih promjena koje su u toku”, rekao je Surendra Adhikari, geofizičar u NASA Laboratoriji za mlazni pogon i autor izvještaja.

Broj sati, minuta i sekundi koji čine svaki dan na Zemlji diktira brzina Zemljine rotacije, na koju utiče složen zbor faktora. To uključuje procese u tečnom jezgru planete, tekući uticaj topljenja ogromnih glečera nakon poslednjeg ledenog doba, kao i topljenje polarnog leda zbog klimatskih promjena.

“Nadimanje” okeana

Međutim, milenijumima je uticaj Mjeseca dominirao, povećavajući dužinu dana za nekoliko milisekundi u vijeku. Mjesec vrši pritisak na Zemlju uzrokujući da se okeani “nadimaju”, postepeno usporavajući Zemljinu rotaciju.

Naučnici su ranije uspostavili vezu između topljenja polarnog leda i dužih dana, ali novo istraživanje sugeriše da globalno zagrijavanje ima mnogo veći uticaj na vrijeme nego što su nedavne studije pokazale.

U prošlosti, uticaj klimatskih promjena na vrijeme “nije bio tako dramatičan”, rekao je Benedikt Soja, autor studije i docent geodezije prostora na švajcarskom univerzitetu ETH Cirih.

Ali to bi moglo da se promijeni. Ako svijet nastavi da proizvodi zagađenje koje zagrijava planetu, “klimatske promjene bi mogle postati novi dominantni faktor”, nadmašujući ulogu Mjeseca, rekao je za CNN.

To funkcioniše ovako: kako ljudi zagrijavaju svijet, glečeri i ledeni pokrivači se tope, a ta otopljena voda teče sa polova prema ekvatoru. Ovo mijenja oblik planete – čini je pljosnatijom na polovima i čini je više izbočenom u sredini – usporavajući njenu rotaciju.

Proces se često poredi sa klizačem koji se okreće. Kada klizač privuče ruke prema tijelu, on se okreću brže. Ali ako pomjeri ruke pema spolja, dalje od tijela, njihovo okretanje se usporava.

Tim međunarodnih naučnika posmatrao je period od 200 godina, između 1900. i 2100. godine, koristeći podatke posmatranja i klimatske modele da bi razumio kako su klimatske promjene uticale na dužinu dana u prošlosti i kakva je njihova uloga u budućnosti.

Otkrili su da se uticaj klimatskih promjena na dužinu dana značajno povećao.

Šta bi moglo da se dogodi?

Porast nivoa mora izazvan klimatskim promjenama prouzrokovao je da dužina dana varira između 0,3 i 1 milisekunde u 20. vijeku. Tokom protekle dvije decenije, međutim, naučnici su izračunali povećanje dužine dana od 1,33 milisekundi po vijeku, “značajno više nego u bilo kom trenutku u 20. vijeku”, navodi se u izvještaju.

Ako zagađenje koje zagrijava planete nastavi da raste, zagrijavajući okeane i ubrzavajući gubitak leda na Grenlandu i Antarktiku, stopa promjena će rasti, navodi se u izvještaju.

Ako svijet ne bude u stanju da obuzda emisije, klimatske promjene bi mogle da produže dužinu dana za 2,62 milisekunde do kraja vijeka – prestižući prirodne uticaje Mjeseca.

“Za jedva 200 godina, toliko ćemo promijeniti klimatski sistem Zemlje da smo svjedoci njegovog uticaja na sam način na koji se Zemlja okreće”, rekao je Adhikari za CNN.

Nekoliko milisekundi dodatnog vremena dnevno može biti neprimjetno za ljude, ali ima uticaj na tehnologiju.

Precizno mjerenje vremena je od vitalnog značaja za GPS, koji će imati svi sa pametnim telefonom, kao i za druge komunikacione i navigacione sisteme. Oni koriste visoko precizno atomsko vrijeme, zasnovano na frekvenciji određenih atoma.

Od kasnih 1960-ih, svijet je počeo da koristi koordinisano univerzalno vrijeme (UTC) za postavljanje vremenskih zona. UTC se oslanja na atomske satove, ali i dalje ide u korak sa rotacijom planete. To znači da u nekom trenutku treba dodati ili oduzeti “prestupne sekunde” da bi se održalo poravnanje sa rotacijom Zemlje.

Neke studije su takođe sugerisale korelaciju između povećanja dužine dana i povećanja broja zemljotresa, rekao je Mostafa Kiani Šahvandi, autor studije i geonaučnik sa ETH Cirih. Ali veza ostaje spekulativna i potrebno je još mnogo istraživanja da bi se ustanovila bilo kakva jasna veza, rekao je za CNN.

U radu na istu temu objavljenom u martu zaključeno je da dok klimatske promjene sve više usporavaju Zemljinu rotaciju, procesi u Zemljinom jezgru mogu biti važniji i zapravo ga ubrzavaju, skraćujući dužinu dana.

“Neto produženje dana”

“Ono što smo uradili je da odemo malo dalje i ponovo procenimo ove trendove”, rekao je Šahvandi. Otkrili su da je bilo kakav uticaj rastopljenog jezgra nadjačao uticaj klimatskih promjena.

Dankan Agnju, profesor geofizike na Kalifornijskom univerzitetu u San Dijegu i autor martovske studije, rekao je da se nova studija još uvijek uklapa u njegovo istraživanje, “i da je vrijedna jer proširuje rezultat dalje u budućnost i gleda na više od jednog klimatskog scenarija”.

Džeklin Mekliri, pomoćnica profesora fizike na Univerzitetu Northeastern, koja nije bila uključena u studiju, rekla je da novo istraživanje pomaže u razumijevanju “decenijske debate o tome kakvu će ulogu, tačno, klimatske promjene imati u promjeni dužine dana”.

Iako sada postoji opšta saglasnost da će klimatske promjene donijeti “neto produžavanje dana”, rekla je ona za CNN, još postoji neizvjesnost o tome koji će procesi koji utiču na vrijeme dominirati u ovom vijeku. Ova studija zaključuje da su klimatske promjene sada drugi najdominantniji faktor, rekla je ona.

To je otrežnjujući zaključak, rekao je Benedikt Soja iz ETH Cirih.

“Moramo uzeti u obzir da sada toliko utičemo na orijentaciju Zemlje u svemiru da dominiramo enad fektima koji su bili u akciji milijardama godina”.