Mlađe generacije imaju veći mozak – da li je to prednost

U studiji je na osnovu snimaka mozga tri hiljade Amerikanaca, starosti između 55 i 65 godina, ustanovljeno da oni rođeni sedamdesetih imaju za 6,6 odsto veći ukupni volumen mozga od onih rođenih tridesetih godina.

Pripadnici generacije iks takođe su imali za skoro osam procenata veću zapreminu bijele mase mozga i skoro 15 procenata veću zapreminu sive mase od generacije rođenih do 1945. godine.

Jedan specifičan dio mozga, nazvan hipokampus, koji igra glavnu ulogu u pamćenju i učenju, ima veću zapreminu za oko 5.7 kod mlađih generacija.

Procenti su bili tačni čak i pošto su uzeti u obzir drugi faktori koji doprinose zapremini mozga, poput visine, starosti i pola.

„Čini se da decenija u kojoj je neko rođen utiče na veličinu mozga i potencijalno dugoročno mentalno zdravlje“, objašnjava neurolog Čarls Dekarli sa kalifornijskog Univerziteta Dejvis, koji je vodio istraživanje.

„Genetika igra glavnu ulogu u određivanju veličine mozga, ali naši nalazi ukazuju na to da spoljni uticaji – kao što su zdravstveni, društveni, kulturni i obrazovni faktori – takođe mogu igrati značajnu ulogu.”

Moždana rezerva kao brana demenciji

Danas demencija pogađa desetine miliona ljudi širom svijeta, a kako je u svijetu sve veća populacija starih, povećava se i broj dijagnoza ove bolesti, sa tandencijom da se u naredne tri decenije utrostruči.

Ali naučnici vjeruju da postoji tračak nade jer je u posljednje tri decenije, učestalost demencije u SAD i Evropi opadala za oko 13 procenata svake decenije.

Čini se da se apsolutni rizik od demencije smanjuje za mlađe generacije, vjerovatno zbog zdravijeg načina života i obrazovanja.

Demenciju karakteriše gubitak sive mase mozga, zvane korteks, koja igra ulogu u pamćenju, učenju i rasuđivanju i mnogim drugim kognitivnim procesima.

Pošto se bolesni mozak postepeno smanjuje tokom vremena, logično je da bi veći volumen za početak mogao pomoći u zaštiti od gubitaka povezanih sa godinama.

Pored toga, studije su pokazale da su kognitivne performanse bolje kod pacijenata sa Alchajmerovom bolešću koji imaju veći obim glave, što podržava ovu takozvanu „hipotezu o moždanoj rezervi“.

Da bi vidjeli da li veličina mozga može da objasni manju incidencu demencije kod mlađih generacija, Dekarli i njegove kolege su koristili podatke prikupljene za Framingham hart studiju, koja je pratila zdravlje Amerikanaca rođenih između 1930. i 1980. godine.

Kada su učesnici bili u dobi od 55 do 65 godina urađena im je magnetna rezonanca mozga. Ti podaci su objavljeni tek u oktobru 2023.
Dekarli i njegovi saradnici su uporedili samo podatke ljudi rođenih tridesetih sa onima rođenih sedamdesetih godina. Ponovili su analizu podataka među 1.145 odraslih osoba sličnog uzrasta koji su takođe rođeni četrdesetih i pedesetih.

I u tom slučaju su rezultati pokazali stabilan i konzistentan porast obima mozga iz decenije u deceniju – efekat za koji istraživači kažu da je mali za pojedinca, ali „vjerovatno će biti značajan na nivou populacije“.

„Veća struktura mozga predstavlja veću moždanu rezervu i može ublažiti efekte bolesti povezanih sa uzrastom u kasnom životu kao što su Alchajmerova bolest i srodne demencije“, pretpostavlja Dkarli.

Volumen mozga nije garancija veće moždane rezerve

Neurolozi se, međutim, ne slažu uvijek oko toga da li je zapremina mozga odgovarajuća zamjena za moždanu rezervu.

Neke studije nisu uspjele da pokažu bilo kakvu povezanost između performansi pamćenja i zapremine mozga tokom vremena.

Veličina, na kraju krajeva, nije sve kada je u pitanju funkcionisanje mozga. To nas nužno ne čini pametnijima. Ali to bi moglo da obezbijedi dobar tampon za pogoršanje koje dolazi sa godinama.

Redovno vježbanje, na primjer, povezano je sa većim volumenom mozga u regionima zaduženim za pamćenje i učenje. Dok loša ishrana, konzumiranje alkohola i društvena izolovanost izgleda imaju obrnuti efekat.

Nedavna studija o siromaštvu otkrila je da se bijela masa može razbiti zbog gubitka gustine u neuronskim vezama i gubitka zaštitne prevlake koja pomaže neuronima da brzo šalju poruke. Čini se da viši prihodi štite od ovog efekta.

„Povećana povezanost bi mogla da objasni naš nalaz povećanja zapremine bijele mase… i dobro se uklapa sa hipotezom kognitivne rezerve,“ pišu Dekarli i kolege.

„Veća struktura mozga, koja može odražavati poboljšani razvoj mozga i zdravlje mozga, je najmanje jedna manifestacija poboljšane moždane rezerve koja bi mogla ublažiti efekat kasnijih bolesti na pojavu demencije.”