Nova Nojeva barka na Mjesecu?

Uznemireni rastućim brojem vrsta koje se suočavaju sa izumiranjem na Zemlji, grupa naučnika vjeruje da odgovor leži u izgradnji velikog zamrzivača za životinjski DNK na Mjesecu.

Predlog je dao tim koji uključuje Meri Hagedorn, naučnicu u Smitsonijanovom Nacionalnom zoološkom vrtu i Institutu za biologiju očuvanja. Hagedornova je i ranije učestvovala u projektima o očuvanju ugroženih vrsta korala kroz krioprezervaciju.

Sada, ona želi da iskoristi sličnu tehnologiju za nešto ambicioznije: izgradnju lunarne Nojeve barke koja bi se eventualno mogla koristiti za ponovno naseljavanje izgubljenih vrsta na Zemlji ili drugoj planeti putem kloniranja.

Mjesec kao izabrana lokacija ima najviše smisla, smatra grupa naučnika, zbog svoje udaljenosti od katastrofa koje bi prouzrokovao čovjek i njegovih prirodno niskih temperatura, koje mogu da olakšaju zamrzavanje.

„Ovakvo bioskladište bi zaštitilo biodiverzitet i djelovalo kao zaštita od njegovog gubitka uslijed prirodnih katastrofa, klimatskih promjena, prenaseljenosti, iscrpljivanja resursa, ratova, socioekonomskih pretnji i drugih uzroka na Zemlji“, napisali su istraživači.

Plan zahtijeva da se tokom vremena izgradi banka kriogenski zamrznute životinjske kože i tkiva, koja će se na kraju proširiti i na biljke. Biće potreban širok spektar uzoraka faune i flore, od kojih bi svaki igrao ulogu u izgradnji „održivih ekosistema prilagođenih ljudima tokom svemirskog leta, na drugoj planeti ili nazad na Zemlji“, objasnili su istraživači u svom predlogu.

Biće mnogo izazova za završetak tako ambicioznog projekta, priznali su, uključujući izgradnju ambalaže za zaštitu DNK od radijacije, pronalaženje pouzdanog transporta do posebno neprijateljskih djelova Mjeseca i neizvjestan efekat koji bi dugo izlaganje mikrogravitaciji moglo da ima na uzorke.

Prema mišljenju tima naučnika, stvaranje te vrste zamrzivača na Mesecu bio bi „program koji bi trajao decenijama“, i koji bi zahtevao ogromnu saradnju među nacijama.

Pitanje troškova

Još jedna prepreka su troškovi. Grupa istraživala nije se bavila cijenom lunarnog krioskladišta, osim što su naglasili da bi, na skali od jedan do pet, u kojoj je jedan najjeftiniji, a pet najskuplji projekat, izgradnja sličnog objekta na Zemlji bila ocijenjena sa jedan, a na Mjesecu bi ocjena bila petica. Sa druge strane, troškovi održavanja skladišta na Zemlji su pet, dok su na Mjesecu – dva.

Ovo nije prvi put da su naučnici uzeli Mjesec u razmatranje u nastojanju da se spasu ugrožene vrste na Zemlji. Godine 2021, tim istraživača sa Univerziteta u Arizoni predložio je izgradnju „Kovčega“ za očuvanje za očuvanje sjemena, jaja, sjemenih tečnosti i DNK. Ali u razmatranju lokacije gdje bi bio smješten takav objekat, koji bi zahtijevao solarnu energiju, novi predlog ima sigurniji dizajn, jer bi iskoristio hladne temperature Mjeseca i tako smanjio potrebe i troškove održavanja.

Dio južnog pola Mjeseca ima stabilnu temperaturu koja nikada ne prelazi -196 Celzijusa, što bi olakšalo kriogeno očuvanje materijala.

Ako sve ovo zvuči pomalo nemoguće, imajte na umu da se uzorci od preko 1,3 miliona uzoraka trenutno nalaze u norveškom „Trezoru Sudnjeg dana“ kao zaštita od prirodnih i vještačkih nesreća. S obzirom na stanje stvari na Zemlji, lunarni trezor bi mogao biti mudra i izvodljiva ideja.