Smućak umjesto smutija, uticajka umjesto influenserke

Takmičenje se polako privodi kraju, završava se 15. septembra, a predloga ima na pretek. Rezultati će biti objavljeni mjesec dana kasnije, a prvoplasiranima će pripasti novčane nagrade od 600, 400 i 200 eura.

Odziv je, kaže on, izuzetno dobar. Predlozi stižu iz svih djelova svijeta, od Srbije, bivše Jugoslavije, do desetina drugih zemalja. Još detalja se može vidjeti i na sajtu stranice, za one koji bi željeli da se uključe. 

“Slična takmičenja postoje i u drugim jezicima. Koliko mi je poznato, ovo je prvo takvo takmičenje na srpskom jeziku posljednjih četrdeset godina. Poseban podsticaj da priredimo takmičenje je navala stranih riječi koje se koriste u srpskom jeziku. Mnogima koji srpski jezik poznaju i vole to veoma smeta. Roditeljima u rasejanju, poput mene, snažan upliv tuđica u svakodnevni govor čini srpski jezik manje lijepim i manje korisnim. Tuđicama nije korisno učiti djecu u rasejanju. Posebno kada takve riječi istovremeno potiskuju lijepe korjenite, gradivne srpske riječi”, podsjeća Veljko Žižić.

On živi u Londonu već trideset godina i razumljivo engleski poznaje, govori i voli, kao uostalom i još neke druge jezike. Zato bi, kaže, volio da svi Srbi odlično govore engleski jezik. Istovremeno, neophodno je da odlično poznajemo i govorimo i svoj, srpski jezik.

“Anglo-srpski esperanto danas na sceni zapravo i nije jezik, već vrsta jezičke zamke i nesporazuma, vrsta beskorisnog jezika. Takvom jeziku dugoročno prijeti nestanak. Opstaće samo jezici koji imaju značajnu sporazumnu vrijednost”, kaže Žižić.

On podsjeća na predviđanje da će tokom ovog vijeka nestati tri hiljade jezika koji danas još postoje.

Pošto danas svaka kuća, u gradu, selu ili na planini u Srbiji ima pristup stranim sadržajima, izbrisane su i jezičke granice. Najviše smo pokriveni mrežom engleskog sadržaja. Grubo rečeno, engleski proždire srpski jezik.

“Neophodni su odbrambeni mehanizmi koje danas ne posjedujemo. Nedostaje jasan društveni stav u pogledu riječi koje govorimo. Pretežni stav srpskih jezikoslovaca je uvijek bio da tuđice treba da koristimo isključivo kada je to neophodno. Međutim, taj stav nije poznat niti dovoljno podržan. Upravo oni najobrazovaniji su često najpodložniji korišćenju nepotrebnih stranih riječi. Naučni spisi, recimo fakultetske knjige, umiju biti krajnje nerazumljive. Profesor koji od studenata traži da ponavljaju tuđicama opterećen sadržaj prenosi i pogrešan pristup jeziku. S druge strane, puno se prevodi i objavljuje na portalima. Izvori vesti su lako dostupna glasila na engleskom. Prevodi se brzo, nepažljivo, polovično. Osim toga, ponekad se jezik sa namjerom zloupotrebljava i sama jezikoslovna struka je obespravljena i podložna dnevnoj politici. Jezik se čini da nije prva nevolja našeg naroda pa se zapostavlja. Međutim, u jeziku se nalazi tajna opstanka”, ističe Veljko Žižić.

Krajputaš i neboder

Prvi čuvari i stvaraoci jezika su pisci i pjesnici, koji jezik paze, vole, čuvaju i, naravno, u njemu stvaraju. Kako kaže, brojne riječi koje danas koristimo i kojima se ponosimo osmišljene su ne tako davno, u igri, pjesmi i priči. Recimo, pjesnik Branko V. Radičević je izmislio riječ krajputaš. Ona je i lijepa i smislena i zato se ustalila u jeziku. Još jedna riječ koja je lijepa i zanimljiva je neboder, takođe nastala u pjesničkom stvaranju, nadahnuta stranom riječju, ali spretno prenijeta u naš zvučni okvir.

Najinteresantniji predlozi

Organizatori mogu biti zadovoljni jer se na konkurs javljaju nadareni jezikoslovci, svih uzrasta i znanja. Veljko Žižić je za „Magazin” odabrao nekoliko riječi s kratkim objašnjenjima takmičara.

Neželjak: zamjena za neželjene poruke (tj. „spam”).

Duhoklonuće: zamjena za riječ depresija

Odomljenik(ca)/Odomljenje: prevod japanske reči „hikimori”, kod nas nepoznate. Osoba koja je riješila da se povuče od spoljašnjeg svijeta, sklanjanjem u svom domu.

Promajnik: klima-uređaj.

Vrbopucan(i): predlog za riječ „tinejdžeri”. Vrbopuc se koristi za buđenje osjećanja koja nastaju u proljeće, što liči na mlade od 13–19 godina.

Susramlje: neprijatan osjećaj izazvan tuđim sramoćenjem ili nedostatkom samosvijesti (zamena za engleski „krindž” – česta riječ na društvenim mrežama).

Pravopisac: zamjena za riječ lektor.

Drevnjak: veoma vremešan.

Vrtireč: „spin doktor”, onaj koji stalno izbjegava da kaže istinu, ko vrti riječi, mijenja teme i zaluđuje onog ko sluša.

Učup/Učupivo: zamjena za anglicizam „plug in”. U polju računarstva to je dodatak koji vodi proširenju izvršnih mogućnosti radnog postupka.

Smućak: zamjenjuje „smuti”, napitak od voća „smućen” u odgovarajućoj kuhinjskoj spravi.

Uticajac/uticajka: zamjena za „influenser”.

Gledomamac: riječ za „klik-bajt”. Nastalo od gledati mamac. Odnosi se na obmanjujući sadržaj, poput naslova i slika, osmišljeni da namame korisnike da se upute na vezu. Sadržaj često ne ispunjava obećano, već služi isključivo da stvara mrežni saobraćaj i prihod od oglasa.

Duboklaža: zamjena za „Dipfejk”. Izvedeno od duboko i laži. Odnosi se na lažni elektronski sadržaj koji oponaša osobu (snimak, slika, zvuk, itd).