VIDEO – Ovo selo posadi 111 stabala za svaku rođenu djevojčicu

U atmosferi u kojoj nas svako jutro mediji dočekuju pričama o djevojkama koje su mučene, silovane, ubijane ili tretirane na ovaj ili onaj način, u indijskim „seoskim republikama“ s vremena na vrijeme se donose neke dobre vijesti.

Selo u okrugu Rajsamand u južnom Radžastanu, tiho praktikuje svoj vlastiti, domaći brend eko-feminizma i postiže spektakularne rezultate.

Posljednjih nekoliko godina, selo Piplantri panchayat je spašavao djevojčice i istovremeno povećavao zeleni pokrivač u i oko njega, piše Hindu Times.

Ovdje seljani sade 111 stabala svaki put kada se djevojčica rodi i zajednica osigurava da ovo drveće preživi, postižući plodove kako djevojčice odrastaju.

Tokom posljednjih šest godina, ljudi su ovdje uspjeli posaditi preko četvrt miliona stabala na pašnjacima u selu – uključujući nim, sheesham, mango, Amla i mnoge druge.

U prosjeku se ovdje rodi 60 djevojčica svake godine, prema bivšem seoskom šarpanhu (vođa sela) Shyamu Sundaru Paliwalu, koji je bio ključan u pokretanju ove inicijative u znak sjećanja na svoju ćerku Kiran, koja je umrla prije nekoliko godina.

U otprilike polovini ovih slučajeva, roditelji nerado prihvataju djevojčice, kaže on.

Takve porodice identifikuje seoski odbor koji se sastoji od direktora seoske škole zajedno sa članovima panchayata i anganvadija.

Velike prednosti očuvanja drveća

Ljudi takođe sade 11 stabala kad god član porodice umre.

Ali ovo selo od 8.000 stanovnika nije stalo samo na sadnji drveća i ozelenjavanju njihovih zajedničkih dobara. Kako bi spriječili da ova stabla budu zaražena termitima, stanovnici su oko njih posadili preko dva i po miliona biljaka Aloevere. Sada su ova stabla, posebno Aloevera, izvor sredstava za život za nekoliko stanovnika.

“Postepeno smo shvatili da se aloevera može prerađivati i plasirati na različite načine. Zato smo pozvali neke stručnjake i zamolili ih da obuče naše žene. Sada stanovnici proizvode i prodaju proizvode od aloevere kao što su sok, gel, kiseli krastavci itd.”, kaže on.

Prednosti očuvanja drveća su izuzetne. Drveće osigurava hranu, energiju i prihod kako bi pomoglo zajednicama da postignu dugoročnu ekonomsku i ekološku održivost. Drveće takođe filtrira vazduh i pomaže da se preokrenu uticaji klimatskih promjena. Za samo godinu dana, zrelo lisnato drvo proizvodi kiseonik koliko ga udahne 10 ljudi.

Seoski panchayat, koji ima studijski snimljenu himnu i vlastitu web stranicu, potpuno je zabranio alkohol, otvorenu ispašu životinja i sječu drveća. Seljani tvrde da ovdje nije bilo nikakvih policijskih slučajeva u posljednjih 7-8 godina.

Gospodin Paliwal se prisjeća posjete društvene aktivistkinje Ane Hazare, koja je, kaže, bila veoma zadovoljna napretkom sela.

„Ali Radžastan je prilično zaostao u smislu razvoja sela u poređenju sa panchajatima u Andra Pradešu, Maharaštri itd. Zato moramo naporno raditi na stvaranju sve više i više osnaženih sela“, kaže bivši sarpanč, nadajući se da će ga vlada poslušati.