Kostić za ADRIU: Trgovinski lanci se neopravdano ne bogate, profit zapravo ispod poželjnog poslovnog rezulata

Ta dva faktora su, ističe, ključna za objašnjenje značajnog rasta nominalnog profita.

“Naglašavam da je riječ o nominalnom rastu profita jer ukoliko se uzme u obzir stopa inflacije odnosno rast cijena uvoznih prehrambenih proizvoda od oko 43 odsto, jasno je da se ni približno ne može govoriti o realnom – stvarnom rastu profita u iznosima kako to sugerišu brojke. Istina, zbirno posmatrano na nivou lanaca, profit je porastao za oko 1 odsto, ( približno sa 2,3 na 3,2 procentra) što je sa stanovišta pokazatelja finansijske analize poslovanja još ispod poželjnog jer su prihodi, ukupno na nivou lanaca, ostvarni približno u iznosu od 973, 5 miliona, što čini rečenih 3,2 odsto ukupnog prometa ili 31,5 miliona”, navodi Kostić.

Rasle cijene, a i profit trgovačkih lanaca – pet najvećih lani zaradilo više od 31,4 miliona eura

Dodaje da pokazatelji finansijske analize poslovanja i postoje upravo zbog toga da bi oni koji donose odluke stekli pravi uvid urezultate poslovanja i na osnovu toga donosili dobre poslovne odluke.

“Kao što se može zaključiti, stiče se potpuno drugačiji utisak ako stvari pomatramo na način koji nije adekvatan, pa bi u ovom slučaju, kako se i implicira, mogli doći do zaključka da se trgovinski lanci neopravdano bogate, a u stvari posrijedi je sasvim druga slika – ostvaruju profit koji je ispod kriterijuma poželjnog poslovnog rezulata imajući u vidu iznos ostvarenog prometa”, ocjenjujue Kostić.

Ta činjenica, kaže, govori o nečemu upravo suprotnom. 

“A to je o niskom prinosu na angažovana sredstva kompanija odnosno o njihovim visokim operativnim troškovima – što nije ništa novo jer se detaljistička trgovina – trgovinski lanci – klasifikuju u teoriji i praksi kao nisko akumulativne i visoko radno intenzivne djelatnosti”, kaže Kostić i naglašava da nema realnog osnova za senzacionalizam.

“Vlade zemalja kao što je naša gotovo da nemaju mehanizma da utiču na snižavanje cijena”

Osvrnuo se i na akciju Vlade koja je, kako kaže, usmjerena na obuzdavanje cijena i izraz želje da se koliko je to moguće zaštiti standard građana.

“U tom cilju je i postignut dogovor sa trgovačkim lancima o ograničavanju cijena jer su i oni svjesni društvene odgovornosti i u to smislu spremni da daju svoj doprinos. Međutim, i pored najbolje volje i Vlade i trgovaca prostora za poboljšanje, na taj način, je vrlo malo iz razloga što je inflacija kompleksan fenomen i daleko prevazilazi te okvire. Vlade zemalja kao što je naša gotovo da nemaju mehanizma da utiču na snižavanje cijena”, napominje Kostić.

Imaju, kaže, samo mogućnost da se bave ublažavanjem tih posljedica kroz razne socijalne programe, ukoliko imaju sredstava za njih.

“Inače, jedini dugoročno održiv i valjan lijek je rast produktivnosti”, zaključuje predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca.

Podsjećamo, pet najvećih trgovinskih lanaca u Crnoj Gori lani je ostvarilo neto dobit od 31.429.005 eura, odnosno 11.835.685 više nego 2022.