Da li treninge treba mjeriti brojem koraka ili minutima?

Istraživači sugerišu da bi zvaničnici trebalo da ponude ciljeve fizičke aktivnosti zasnovane na broju koraka uz preporuke zasnovane na vremenu.

Istraživači su pratili više od 14.000 žena između 2011. i 2022. godine koje su učestvovale u Studiji zdravlja žena u Brigam i ženskoj bolnici, i morale su da nose fitnes uređaje sedam uzastopnih dana, skidajući ih samo tokom spavanja ili kada su bile u vodi.

Učesnice su vježbale u prosjeku 62 minuta nedjeljno i prosječno su pravile 5.183 koraka dnevno, ali studija je pokazala da su i veliki broj koraka i minuti povezani sa smanjenim rizikom od smrti i srčanih oboljenja, prema studiji objavljenoj u časopisu JAMA Internal Medicine.

Tokom devetogodišnjeg praćenja, najaktivnija četvrtina žena – bilo po broju koraka ili minutima – imala je između 30 i 40 odsto smanjenje rizika u poređenju sa najmanje aktivnim ženama, dok su učesnice u gornjih 75 procenata nadživjele one u donjih 25 odsto za 2,22 mjeseca (one sa više minuta), odnosno 2,36 mjeseca (one sa više koraka), bez obzira na indeks tjelesne mase.

Međutim, istraživači su napomenuli da svaki metod ima svoje nedostatke: broj koraka možda ne uzima u obzir različite fizičke nivoe i aktivnosti poput vožnje bicikla i plivanja, koje je lakše pratiti po vremenu, dok starije osobe često dobijaju mnogo više aktivnosti putem koraka tokom svakodnevnih zadataka, poput čišćenja i obavljanja poslova.

Svake godine umre 3,2 miliona ljudi zbog nedovoljnog nivoa fizičke aktivnosti, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije. Ovo je četvrti najčešći uzrok smrti u svijetu. Oko 23 odsto odraslih i 81 procenat djece školskog uzrasta nije dovoljno aktivno.

„S obzirom na to da sve više ljudi koristi pametne satove za mjerenje koraka i opšteg zdravlja, vidjeli smo važnost utvrđivanja kako se mjerenja zasnovana na koracima upoređuju sa ciljevima zasnovanim na vremenu i njihovoj povezanosti sa zdravstvenim ishodima – da li je jedno bolje od drugog“, rekao je dr Rikuta Hamaja, glavni autor i istraživač u Odeljenju za preventivnu medicinu u Brigam i ženskoj bolnici, u izjavi.

Zdravstvene smjernice SAD-a – koje su ažurirane 2018. godine – preporučuju da ljudi upražnjavaju najmanje 150 minuta umjerenih do intenzivnih fizičkih aktivnosti nedjeljno (poput brzog hodanja) ili 75 minuta intenzivne aktivnosti poput trčanja. Ove preporuke ne uzimaju u obzir broj koraka, a istraživači vjeruju da bi ciljevi vježbanja zasnovani na koracima trebalo da budu razmotreni za buduće smjernice, uz ciljeve zasnovane na vremenu.

Istraživanja su pokazala da je hodanje od 10.000 koraka dnevno povezano sa nižim rizikom od demencije i srčanih bolesti, ali su druga istraživanja pokazala da je možda potrebno manje koraka da bi se održao zdrav način života. Hodanje malo duže od 2.300 koraka dnevno donosi značajne koristi za srce, dok svakih dodatnih 1.000 koraka iznad 4.000 smanjuje rizik od prerane smrti za 15 odsto, do 20.000 koraka, prema studiji iz 2023. godine.

Fitnes i pametni satovi mogu pomoći u gubitku težine. Učesnici koji su nosili fitnes satove istraživačkog kvaliteta – koji nisu dostupni javnosti – izgubili su u prosjeku oko pet kilograma tokom 12 nedjelja, dok su oni koji su nosili komercijalne satove poput Fitbit-a i Apple Watch-a izgubili u prosjeku oko tri kilograma, prema studiji iz 2021. godine. Istraživači vjeruju da fitnes trekeri pomažu ljudima da izgube težinu jer su stalni podsjetnik na ciljeve vezane za zdravlje i jednostavan način da prate te ciljeve.